Vodič za dobrobit

Ažurirano: 11. studenoga 2024.

Važna nam je tvoja dobrobit na mreži i izvan nje. Želimo da osjećaš kontrolu nad svojim iskustvom na platformi TikTok i da komuniciraš s tehnologijom na način koji ti odgovara. Radi bolje podrške tebi i našoj široj zajednici, TikTok surađuje sa stručnjacima na razvoju alata za sve kako bi saznali više o promicanju dobrobiti i izgradnje mrežne zajednice koja pruža podršku.

Kako procijeniti svoju digitalnu dobrobit

Digitalna dobrobit odnosi se na stanje mentalnog i fizičkog zdravlja pojedinca u kontekstu digitalnih aktivnosti i onih na mreži. Uključuje način na koji ljudi komuniciraju s tehnologijom i internetom te podržava zdrav i uravnotežen odnos s digitalnim uređajima i internetskim sadržajem.

Procjena tvoje digitalne dobrobiti zahtijeva samosvijest. Možeš procijeniti kako tvoje digitalne navike utječu na tvoje fizičko i mentalno zdravlje:

Razmišljanje o vremenu uporabe zaslona

Procjena emocionalnog stanja nakon vremena uporabe zaslona

Obraćanje pozornosti na obrasce i kvalitetu spavanja

Procjena produktivnosti nakon aktivnosti na mreži

Procjena uključenosti na mreži

Procjena privatnosti na mrežu i i sigurnosnih praksi

S obzirom na sadržaj koji se konzumira na internetu

Savjeti za razmišljanje o vremenu uporabe zaslona

Kako tehnologija i dalje nadopunjuje naš svakodnevni život, svima bi nam dobro došli načini za pronalaženje ravnoteže na našem putu do digitalne dobrobiti.

Evo sedam pitanja stvorenih zajedno sa stručnjacima iz neprofitne organizacije Internet Matters za podršku u razmišljanju i zajedničkom stvaranju zdravih i uravnoteženih digitalnih navika.

Prije upotrebe
  • Što tražim od vremena provedenog na mreži?
    Želiš li se povezati s prijateljima? Opustiti? Zabaviti? Kada razmisliš o tome čemu se nadaš prije nego što započneš, bit će ti lakše promisliti o tome što utječe na tvoje ponašanje i jesi li dobio/la doživljaj kakvom si se nadao/la.
  • Postoje li druge stvari koje bih trebao/la raditi?
    Čemu trebam dati prednost? Koji je najbolji redoslijed? Prije nego što započneš neku aktivnost, ovom brzom provjerom možeš lakše učiniti da ne utječe negativno na drugi dio tvojeg dana.
  • Hoće li mi ova aktivnost uljepšati ostatak dana?
    Možeš li isprobati recept koji si vidio/la na internetu za večeru koju ćeš kasnije napraviti za prijatelje? Možeš li izraditi sadržaj na temelju svojih vještina, iskustava ili interesa? Bi li prijatelja ili člana obitelji zanimalo uključiti se u ono što radiš? Maksimalno iskoristimo ono što radimo ako razmislimo o tome kako se sve u našem danu može poklopiti.
Tijekom upotrebe
  • Kako se osjećam – na početku, tijekom i na kraju?
    Je li se moj osjećaj promijenio? Osjećam li se bolje ili lošije? Osjećam li se kako sam očekivao/la? Što je utjecalo na to kako sam se osjećao/la? Razmatranje toga kako se osjećaš prije, za vrijeme i nakon neke aktivnosti je odlična navika i može ti pomoći da osvijestiš kako to utječe na tvoju dobrobit, bilo pozitivno ili negativno.
Nakon upotrebe
  • Kako sam proveo svoje vrijeme?
    Jesi li naučio/la nešto novo? Jesi li pogledao/la videozapis koji je netko drugi snimio? Jesi li sam/a izradio/la nešto? Razmišljanje o onome što smo učinili, a ne samo o tome koliko smo dugo nešto radili, može nam pomoći da razumijemo svoju motivaciju i ubuduće budemo svjesniji svojih postupaka.
  • Jesam li napravio/la ono što sam naumio/la?
    Jesi li imao/la plan i pridržavao/la ga se? Ako nisi imao/la plan, kako je to završilo? Jesi li očekivao/la da ćeš to učiniti? Čime si se vodio/la u svojim postupcima? Razmišljanje na ovaj način može nam pomoći u razumijevanju našeg ponašanja i onoga što može utjecati na nas.
  • Je li moje iskustvo moglo biti bolje?
    Što je bilo dobro? Što nije bilo dobro? Zašto? Razmišljanje o onome što bi se sljedeći put moglo učiniti drugačije ili što ti je pružilo najviše radosti u nekoj aktivnosti može pomoći u boljem oblikovanju sljedećeg iskustva!

Alati za podršku za digitalnu dobrobit na platformi

Značajke digitalne dobrobiti na TikToku pomažu tebi – ili tinejdžeru čiji si skrbnik – u osvještavanju vremena provedenog na internetu. Također ograničavaju sadržaj koji možda nije prikladan za svu publiku. Te se postavke mogu razlikovati ovisno o tvojoj regiji i verziji aplikacije.

Dnevno vrijeme uporabe zaslona je značajka koja ti omogućuje da odlučiš koliko vremena želiš provoditi na TikToku svaki dan. Na TikToku, svaki račun koji pripada korisniku mlađem od 18 godina automatski je postavljen na 60-minutno dnevno ograničenje vremena uporabe zaslona.

Nadzorna ploča za vrijeme uporabe zaslona je značajka kojoj je lako pristupiti, koja pruža uvid u to kako i kada koristiš TikTok. Također se možeš prijaviti za „tjedna ažuriranja vremena uporabe zaslona” da bi ti se te informacije isporučivale izravno u pristiglu poštu. Na ovaj način možeš donositi više promišljenih odluka o svojoj upotrebi i biti usredotočeniji/a kada ga upotrebljavaš.

Prekid vremena uporabe zaslona je značajka koja će zatražiti da napraviš pauzu nakon određene količine neprekidnog vremena uporabe zaslona ​​koje možeš postaviti.

Ograničeni način rada opcija je koja ograničava pojavu sadržaja koji možda nije prikladan za svu publiku. Može se uključiti ili isključiti putem postavki tvojeg računa. Ograničeni način rada je također jedna od značajki koje roditelj može izravno kontrolirati kada je uključeno Obiteljsko povezivanje.

Evo nekoliko dodatnih resursa da bi saznao/la više o digitalnoj dobrobiti.

Podrška članovima zajednice u nevolji

Sigurnost i dobrobit naših članova TikTok zajednice naš je glavni prioritet. Uloga svih nas je da jedni drugima pomognemo da ostanemo sigurni i pružimo podršku u borbi za mentalno zdravlje.

Kada razmišljaju o samoubojstvu ili samoozljeđivanju, osobe će se najvjerojatnije obratiti prijateljima i članovima zajednice. Prijatelji i članovi zajednice također su vjerojatno oni koji će primijetiti kada netko ima problema. Međutim, znaš li što učiniti kad vidiš nekoga kome bi mogla biti potrebna pomoć?

Istraživanja pokazuju da su neki načini pružanja podrške sigurniji i učinkovitiji od drugih. U nastavku su savjeti s pomoću kojih ćeš lakše odgovoriti nekome tko razmišlja o samoubojstvu ili samoozljeđivanju.

Znakovi borbe

Važno je primijetiti znakove borbe:

  1. Izravni razgovor o samoubojstvu ili samoozljeđivanju, na primjer, „želim se ubiti”, spominjanje želje ili načina okončanja vlastitog života, dijeljenje videozapisa ili nedavno samoozljeđivanje.
  2. Neizravno govorenje o samoubojstvu ili samoozljeđivanju. Ponekad ljudi mogu koristiti blaže izraze, na primjer „želim da bol prestane”, „Ne mogu to više podnijeti”.
  3. Plač, pričanje o uzrujanosti, beznađu, anksioznosti i/ili problemi sa spavanjem.
  4. Nedavna povećanja nesmotrenosti i izlaganja opasnostima.
  5. Izražavanje uznemirenosti zbog zlostavljačkih komentara i maltretiranja.
  6. Izražavanje neobičnih poteškoća sa svakodnevnim zadacima poput spavanja, tuširanja ili odijevanja.

Upute za STVARANJE veze

Kako reagirati kad je nekome teško? Slijedi ove upute i STVORI vezu!

SMIRENO
  • Teško je učinkovito reagirati kada si pod stresom. Prije nego što učiniš bilo što, duboko udahni, opusti tijelo i smiri um.
  • Odgovornost za nečiju sigurnost nije samo na tebi. I drugi su dostupni za pomoć. Ne moraš voditi te razgovore ako se ne osjećaš spreman/na za to.
  • Razmisli o tome kako možeš sigurno pružiti pomoć i koji su resursi dostupni. Razmisli o pozivanju linije za pomoć ili obraćanju pouzdanoj odrasloj osobi s kojom ćeš razgovarati o svojim brigama i koja ti može pomoći planirati kako reagirati.
  • Nekima pomaže prvo prikupiti i zapisati svoje misli.

ODGOVOR

Odgovor nekome tko se bori može pomoći da se osjeća manje sam i da ima podršku. Evo pet opcija za reagiranje:

  1. Smatraš li da je nečiji život u neposrednoj opasnosti, razmisli o pozivanju službi za hitnu pomoć, lokalne telefonske linije za pomoć ili profesionalne medicinske pomoći. Najbolje je to učiniti u suradnji s pojedincem u krizi i ostati s njim dok izravno traži pomoć.
  2. Ako nečiji život nije u neposrednoj opasnosti, razmisli o obraćanju pouzdanoj odrasloj osobi, lokalnoj telefonskoj liniji za pomoć ili stručnjaku koji će pružiti pomoć.
  3. Ako vidiš sadržaj koji krši TikTokove Smjernice zajednice, možeš ga prijaviti putem aplikacije i ovih uputa. Sve informacije bit će povjerljive i anonimne. Osim toga, pojedinac će primiti lokalne resurse za upravljanje krizama.
  4. Ako se ne osjećaš ugodno odgovoriti privatno, pokušaj javno komentirati da bi podijelio/la besplatne lokalne resurse za pomoć u krizi.
  5. Ako se osjećaš ugodno razgovarati izravno s osobom, nastavi STVARATI vezu – po mogućnosti putem privatne poruke, slijedeći ove smjernice.

SUOSJEĆAJ

Kombiniraj slušanje i postavljanje otvorenih pitanja. Pokaži da razumiješ emocije i probleme osobe, ali nemoj reći da je samoubojstvo ili samoozljeđivanje koristan ili normalan način suočavanja s problemima. Pokušaj zadržati fokus na drugoj osobi. Iako možda želiš podijeliti i vlastite probleme, to može dovesti do toga da se druga strana osjeća nevažnom. Izbjegavaj prionuti na rješavanje problema, to može biti frustrirajuće za pojedinca u krizi jer smo autsajderi u njihovoj situaciji. Primjeri empatičnih odgovora:

  • „Teško je kad se osjećaš kao da si zapeo/la. Ponekad je teško shvatiti kako krenuti naprijed”.
  • „Zvuči kao da očajnički želiš da se nešto promijeni. Što bi htio/htjela da je drugačije?”
  • „Kod prekida veze nekad se osjećaš tako sam/a i udaljen/a od ljudi do kojih ti je stalo! Kako se nosiš s tim?”

PITAJ IZRAVNO

Istraživanja pokazuju da se postavljanjem pitanja o samoubojstvu ne potiče ta misao niti se povećava opasnost. To može biti početak razgovora koji može pomoći spasiti nečiji život:

  • Ako si zabrinut/a, pitaj osobu izravno razmišlja li trenutačno o samoubojstvu ili samoozljeđivanju, npr. „Jesi li razmišljala o tome da se ubiješ?” Čak i ako misliš da netko ne misli ozbiljno, pitaj!
  • Ako razmišlja o samoubojstvu ili samoozljeđivanju, pitaj imaju li (a) pristup načinima da to učine; (b) određeno vrijeme; i (b) određeno mjesto.
  • Ako osoba poriče da je razmišljala o samoubojstvu, nemoj odgovoriti na način koji je osuđujući. Nemoj reagirati izjavama: „Uh, kakvo olakšanje!” ili "Sva sreća!". Najbolje je reći nešto poput „Hvala na iskrenosti”. To osobi omogućava da zna kako bi ti, u slučaju da ima takve misli, bio/bila osoba s kojom može o tome sigurno razgovarati.

PODUZMI NEŠTO

  • Ograničavanje pristupa načinima počinjenja samoubojstva i samoozljeđivanja jedan je od najučinkovitijih načina za sprječavanje samoozljeđivanja. Kad to budeš u stanju učiniti na siguran način, smanji pristup bilo čemu čime bi si osoba mogla nauditi.
  • Odredi pouzdani kontakt kojem se član zajednice može obratiti ako se takve misli nastave ili pogoršaju. Ako je član zajednice mlada osoba, pomozi odrediti pouzdanu odraslu osobu, lokalnu telefonsku liniju za pomoć ili stručnjaka. Radite zajedno kako biste osmislili što može reći i budi u pratnji dok se izravno ne obrati tom kontaktu za razgovor. Ako ima omiljenog nastavnika, i to može biti sjajna osoba kojoj se treba obratiti.
  • Mnogima je korisno imati prilagođeni popis od četiri do pet aktivnosti kojima će se automatski posvetiti kada je teško. Ako nekome pružaš podršku, isprobajte aktivnosti zajedno kako biste vidjeli što pomaže! Popis aktivnosti mogao bi izgledati ovako:
  1. Popij čašu ledene vode i usredotoči se na osjet.
  2. Dugo se tuširaj toplom vodom.
  3. Ponovno pročitaj omiljenu knjigu ili slušaj vedru pjesmu.
  4. Pošalji poruke prijateljima da dobiješ podršku i/ili pitaj kako je njima prošao dan.
  5. Obrati se lokalnoj telefonskoj liniji za pomoć i razgovaraj o svojim osjećajima

OSNAŽI

Potakni člana zajednice na to da se čuva i zatraži pomoć:

  • Pomozi smanjiti prepreke do pomoći tako da se ponudiš istražiti brojeve linija za pomoć i terapeute ili ponudiš svoje društvo u razgovoru s odraslom osobom.
  • Provjeri ima li osoba resurse i alate za rješavanje uspona i padova. Na primjer, potakni je da sastavi popis razloga za život, zdravih aktivnosti od kojih se osjeća dobro i kontakata koji mogu pomoći u teškim trenucima. Oporavak u slučajevima vezanim uz samoubojstvo i samoozljeđivanje nije uvijek linearan, ponekad uključuje borbu iz dana u dan.
Podsjetnici

Upamti, ako si zabrinut/a, napravi prvi korak i STVORI vezu. Ne trebaš čekati da ti se netko obrati da pokažeš da ti je stalo.
Briga o sebi je važna i ti si važan/na. Nitko ne može preuzeti potpunu odgovornost za misli ili postupke druge osobe. Ne moraš voditi te razgovore ako nisi (mentalno) spreman/na.
Resursi su dostupni, a ti nisi jedina osoba odgovorna za dobrobit prijatelja ili člana zajednice. Uzajamno pomaganje zahtijeva timski rad - možemo pomoći ljudima da ostanu sigurni, osjećaju se povezanije i pristupaju resursima koji su im potrebni.

Resursi

Za daljnje resurse, uključujući popis besplatnih linija za pomoć svima koji imaju emocionalne probleme, pogledaj TikTok Centar za sigurnost.

Taj je alat razvijen s pomoću savjeta stručnjaka iz organizacija Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava, Crisis Text Line, ThroughLine, Samaritans of Singapore i Samaritans (UK). Posebna zahvala liječnicima Thomasu Niederkrotenthaleru, Roryju O’Connoru, Danielu Reidenbergu i Jo Robinson za njihove savjete i istraživanja.

Izjava o odricanju od odgovornosti

Ako ti ili netko koga znaš imate samoubilačke misli ili ideje, obratite se odmah pružatelju zdravstvene skrbi ili telefonskoj liniji za prevenciju samoubojstva. Sadržaj u ovim vodičima i/ili alatima služi samo u informativne svrhe i edukaciju i nije namijenjen pružanju usluga mentalnog zdravlja ili medicinskih usluga.